Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
ISBN: 342
Autor: Domaći
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Tematika: Za decu
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Ilustracije:
V. Zedrinski
Hajduci su bili vrsta oslobodilačke neregularne pešadije koja se nalazi u srednjoj i jugoistočnoj Evropi od početka 17. do sredine 19. vijeka. Reputacija hajduka se razlikovala od razbojničke do oslobodilačke, u zavisnosti od vremena, mjesta i neprijatelja.
U 17. vijeku čvrsto su se utemeljili na osmanskom Balkanu, zbog povećanja poreza, hrišćanskih pobjeda nad Osmanlijama i uopšteno zbog pada bezbjednosti. Hajdučke čete pretežno su brojale po stotinu muškaraca, sa čvrstom hijerarhijom na čelu sa jednim vođom. Meta su im bili osmanski zastupnici i bogati ljudi, većinom bogati Turci, pljačkajući ih ili kažnjavajući surove Osmanlije ili osvjećujući se ili kombinujući sve to.[1] U balkanskoj folklornoj tradiciji, hajduk je romantičarska junačka figura koja pljačka i predvodi svoje borce u borbu protiv osmanske ili habzburške vlasti.
Hajduci iz 17, 18. i 19. vijeka više su bili gerilci koji su se borili protiv osmanske vlasti kao pljačkaši i drumski razbojnici, a čije žrtve nisu bile samo Osmanlije i njihovi mjesni zvaničnici, nego i mjesni trgovci i putnici. Kao takav, termin hajduk se mogao odnositi i na bilo kojeg pljačkaša i nosio je negativno značenje....
Uskocima su se nazivali Srbi koji su izbegli sa osmanlijske teritorije u pogranične krajeve Austrije i Mletačke republike. Oni su uskakali u turske pogranične krajeve Osmanskog carstva. O uskočkom ratovanju ispevane su mnoge narodne pesme, slične onima o hajducima. Mletačka republika i Austrija često hajducima zovu svoje uskoke. Od austrijskih uskoka najpoznatiji su kotarski kao što je Janković Stojan, zatim senjski kao što su Senjanin Ivo, Senjanin Juriša i Senjanin Tadija. Uskoci su ratovali na prostranoj teritoriji austrijskog i mletačkog primorja. Poznatih uskoka je bilo i u Klisu. Od uskoka na mletačkoj teritoriji najpoznatiji je bio Bajo Pivljanin. Osim toga, u dijelu današnje Crne Gore, posebno u Gornjoj Morači, takođe su se okupljali uskoci iz okupiranih dijelova Osmanskog carstva. Tako je između plemena Drobnjaka i Morače nastalo čitavo jedno pleme, nazvano Uskoci. Posebno su bili poznati uskoci iz Gornje Morače, a među njima serdar Mališa Bućić sa Trebješanima, od kojih je najpoznatiji bio Vuk Lopušina, zatim Mihajlo Popadić, Drago i Joksim Pejović i Matija Jušković iz Gornjeg Polja kod Nikšića, Gavrilo i Jovan Šibalija iz Previša u Drobnjaku, te Draga Mastilović i Jakša Avdalović Gačanin iz Gacka....
Zlatna knjiga