Cena: |
Želi ovaj predmet: | 12 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Tematika: Ostalo
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Unutra dobro očuvano kao na slikama, spolja se vidi stanje na slici jedan, samo fali zadnja korica
Bio bi baš lep primerak kad bi se prekoričila
Bogato ilustrovano
Mnogo kvalitetnije nego neke novije monografije o Studenici
Dr Vlad. R. Petković - Manastir Studenica, Narodni muzej: Srpski spomenici II, Izdavačka knjižarnica Napredak, Beograd 1924 godine
Vladimir Petković (Donja Livadica, kod Velike Plane, 30. septembar 1874 — Beograd, 13. novembar 1956) bio je srpski istoričar umetnosti i arheolog.
Vladimir Petković
Vladimir Petković.JPG
Vladimir Petković, srpski istoričar umetnosti
Rođenje
30. septembar 1874.
Donja Livadica, kod Velike Plane,, Kneževina Srbija
Smrt
13. novembar 1956. (82 god.)
Beograd, Socijalistička Republika Srbija NR Srbija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija FNR Jugoslavija
Biografija Uredi
Rođen je 30. septembra 1874. godine u selu Donja Livadica, kod Velike Plane.[1]
Prof. dr Vladimir Petković je diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1897). Godine 1900. odlazi u na studije u Minhen, potom 1902. u Hale gde 1905. stiče doktorat. Po povratku u Srbiju 1911. postaje docent, 1919. vanredni, a 1922. redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu. Od 1921. do 1935. godine bio je direktor Narodnog muzeja u Beogradu. Od 1932. je član Srpske akademije nauka, a od 1947. do 1956. upravnik njenog Arheološkog instituta.
Naučni rad Uredi
Glavna oblast naučnog istraživanja Vladimira Petkovića bila je srpska srednjovekovna umetnost, posebno fresko-slikarstvo. U srpskoj istoriografiji postavio je temelje naučnog izučavanja spomeničke baštine.
Znanja je sticao tokom velikog terenskog rada nakon koga je publikovao brojne članke i monografske studije o srpskim srednjovekovnim manastirima, crkvama i živopisu. Objavio je znamenite zbirke građe o srednjovekovnim freskama u Srbiji i Makedoniji, a posebno je značajan njegov pregled crkvenih spomenika.
Pisao je o stilskim karakteristikama živopisa, posebno o ikonografiji kada je uočio postojanje posebnih škola u srpskom srednjovekovnom slikarstvu. Takođe je prvi obratio pažnju na značaj spomenika kasnog srednjeg veka - XVI i XVII stoleća, deo kojih istraživanja je i publikovao. Kao arheolog radio je u Stobima i Caričinom gradu.
Bibliografija (izbor) Uredi
1906 „Žiča, arhitektura i živopis“, Starinar, Beograd
1908 „Freske iz unutrašnjeg narteksa crkve u Kaleniću“, Starinar, Beograd
1911 „Srpski spomenici VII-VIII veka“, Starinar, Beograd
1922 Manastir Ravanica, Beograd
1924 Manastir Studenica, Beograd
1926 Manastir Kalenić, Vršac
1933 Staro Nagoričino - Psača - Kalenić (ikonografija i živopis), Beograd
1937 „Antičke skulpture u Stobiju“, Starinar, Beograd
1939 „Iskopavanje Caričinog grada kod Lebana 1938. godine“, Starinar, Beograd
1941 Manastir Dečani, Beograd
1950 Pregled crkvenih spomenika kroz povesnicu srpskog naroda, Beograd
Izvori Uredi
„Vladimir R. Petković“, Starinar, V-VI, Beograd, 1954 — 1955 (kompletna bibliografija)
Svetozar Radojčić, „Dr. Vladimir Petković“, Glasnik SAN, br. 2, 1957, Beograd
Enciklopedija likovnih umjetnosti, knj. 3, pp. 662, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1964.