Godina izdanja: 1900 - 1949.
ISBN: 231
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Roman dveju baltickih zena

Johann Heinrich Eduard Nicolaus Graf[1] von Keyserling (14. svibnja 1855. - 28. rujna 1918.) bio je baltički njemački pisac i dramaturg te eksponent književnog impresionizm

Keyserling je rođen u Schloss Tels-Paddern (danas u župi Kalvene, općina Aizpute, Latvija), Guberniji Kurland, tada u sastavu Ruskog Carstva. Pripadao je baltičkoj njemačkoj obitelji Keyserlingk i bio je nećak geologa Alexandera Keyserlinga. Umro je u Münchenu u Bavarskoj.

Keyserlingovi rani romani Fräulein Rosa Herz. Eine Kleinstadtliebe (1887) i Die dritte Stiege (1892) bili su pod utjecajem naturalizma. Kasniji romani su finije nijansirani i manje zainteresirani za sastavljanje detalja. Uvijek ga zanima međuigra svjetla i prirodnih objekata. Njegovi romani i novele obično su smješteni u njemačkim baltičkim pokrajinama, kako u plemićkim kućama i vrtovima, tako iu jelovim šumama i na otvorenom općenito. Većina njegovih romana prožeta je određenom melankolijom. Naseljeni su manjim aristokratima. Ponekad postoje kontrastne figure iz manje uzvišene klase; često je to `dijete prirode`, osoba neiskvarena civilizacijom. Često dolazi do sukoba generacija. Njegove novele i romani, nakon 1902., stavljaju Keyserlinga na čelo njemačkog književnog impresionizma. Njegovi eseji o općim i kulturnim pitanjima, kao i njegove kazališne predstave, zaboravljeni su.

Keyserling je uživao književni ugled i u Njemačkoj i u Sjedinjenim Državama. Njegove romane, prevedene na engleski krajem 1920-ih, recenzirali su književni kritičari, osobito u novinama. Njegova su djela uređena i antologizirana za upotrebu u jezičnoj pedagogiji, možda koliko zbog pristupačnog stila, tako i zbog privlačnih priča. Jezik mu je neobično čedan i sažet. Rečenice nikada nisu jako dugačke ili složene.

Suptilna i elegantna stilistica, Keyserlingova priča je nezaboravna zbog svog evokativnog ambijenta i `osjećaja`. Njegovo najamblematičnije djelo je možda Fürstinnen (Princeze), samo površno povezano s tipičnim njemačkim Schlossroman-om iz 19. stoljeća (roman smješten u dvorac ili kuriju). Nekako na pola puta između Ivana Turgenjeva i Franza Kafke postoji određena pesimistična srodnost između Keyserlinga i Antona Čehova.