ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Književnost
Jezik: Nemački
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Autor: Strani

Antikvarno nemačko izdanje, Verlagsanstalt Benziger & Co, godina izdanja je stavljena okvirno, pretragom interneta
Tvrd povez, 616 strana, format 21cm, sa nekoliko ilustracija i karata. Korica i povez imaju nekoliko oštećenja, listovi još uvek dobri, knjiga kompletna i kompaktna.

Quo vadis? (lat. Quo vadis) istorijski je roman poljskog književnika i nobelovca Henrika Sjenkjeviča. Objavljivan je u nastavcima u časopisu Poljska gazeta (Gazeta Polska) od 1895. do 1896, dok je prvi put u obliku knjige štampan 1896. Roman je privukao veliku međunarodnu čitalačku publiku i preveden je na pedesetak jezika. Prvo izdanje na engleskom jeziku iz 1896. prodato je u 600 000 primerka za 18 meseci,[1] dok je u Francuskoj imao veće tiraže nego romani Emila Zole.[2] Roman je na srpski jezik preveo 1913. Lazar R. Knežević, direktor Prve beogradske gimnazije. Prevod je u narednih sto godina preštampavan u više od 20 izdanja što svedoči o velikoj čitanosti Sjenkjevičevog romana kod srpskih čitalaca. Uprkos raširenom mišljenju, Sjenkjevič nije dobio Nobelovu nagradu za književnost za ovaj roman, već je, kao i svi drugi dobitnici, nagrađen za celokupno književno stvaralaštvo, a ne pojedinačno delo.

Sjenkjevič je inspiraciju za delo dobio kada je posetio sa prijateljem slikarom Henrinkom Sjemirackim malu kapelu u Rimu, gde je video ploču sa natpison Quo vadis? Ovo pitanje vezano je za apokrifnu ranohrišćansku legendu po kojoj je Sveti Petar, bežeći iz rimske tamnice od progona, susreo otelotvorenje Isusa Hrista. Kada ga je Petar upitao Quo vadis Domine? (kuda ideš Gospode?), Hrist mu je odgovorio Romam eo iterum crucifigi (u Rim da budem ponovo razapet). Postiđen što beži, Petar se vratio u Rim prihvativši da strada za svoju veru