Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Tematika: Istorija
ISBN: K145
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
zdavač: Binoza - Svjetski pisci - Zagreb,
1935. god.
Tvrd povez, 19,5 cm.
245 str.
Afganistan - Putovanje u Njemačku - Fronta
Larrisa Reissner znala je u sebi ujediniti publicistiku s umjetnikom, što je u današnje vrijeme veoma vrijedno i teško. Ona je oštro zapažala i pronalazila sitnice, ali potrebne i važne, i znala je povući iz njih značajne zaključke; znala ih je generalizirati, ujedinjujući ih jednom stvaralačkom sintezom, nikada ne zaboravljajući ono što je osnovno, i pazeći na cjelovitost.
Larissa Mihajlovna Rajsner (rus. Larisa Mihajlovna Rejsner; 1. (13. maj) 1895 - 9. februar 1926) bila je ruska književnica i revolucionarka. Najpoznatija je po svojim vodećim ulogama na strani boljševika u ruskom građanskom ratu koji je sledio Oktobarsku revoluciju i po prijateljstvu sa nekoliko ruskih pesnika s početka 20. veka.
Larissa Reissner rođena je u Lublinu u Poljskoj, u porodici Mihaela Andreeviča Reisnera, profesora prava u Lublinu i Ekaterine Aleksandrovne Khitrove.
Rano detinjstvo provela je u Tomsku, gde je njen otac postavljen za profesora prava na univerzitetu 1897. godine. Između 1903. i 1907. godine, ona je sa porodicom boravila u Berlinu u Nemačkoj, gde je porodica izbegla zbog očeve političke aktivnosti, dok je Larisa pohađala osnovnu školu u okrugu Zehlendorf. Posle Ruske revolucije 1905-06, preselili su se u Sankt Peterburg, gde je 1912. godine položila završne školske ispite sa zlatnom medaljom i nastavila da studira na Univerzitetu u Sankt Peterburgu, uključujući i kurseve na Pravnom fakultetu i filologije, kao i psihoneurologije na Bekhterev Research Institute.
Tokom Prvog svetskog rata objavljivala je antiratni književni časopis Rudin, finansijski podržan od roditelja koji su založili svoje posede za njegovo finansiranje.