pregleda

Gustav Krklec - NOVE PESME (1. izd., 1923)


Cena:
5.999 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (2326)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 4809

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Vrlo retko u ponudi. Nove pesme 1920-1922., prvo izdanje - Vreme, Beograd 1923. godine. Naslovni list crtao Petar Dobrović.
Stanje dobro, unutra potpis prethodnog vlasnika.

Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. - Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća.
Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju.
Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun. U Zemunu je radio kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine. Bio je predsjednikom Veslačkog kluba Zemun. Nakon toga se sa suprugom Mirjanom nakratko preselio u Slankamen a kraj rata je dočekao u Samoboru. U rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu sve do smrti 30. listopada 1977. godine.

Književno stvaralaštvo
Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.

Djela
Nepotpun popis:

Lirika, Zagreb, 1919.
Grobnica: rapsodija u tri djela, Zagreb, 1919.
Srebrna cesta, 1921.
Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja, 1921.
Nove pjesme, 1923.
Ljubav ptica, 1926.
Izlet u nebo, 1928.
San pod brezom, 1940.
Darovi za bezimenu, 1942. (Mladinska knjiga, Zagreb, 1991.)
Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada `Hrvatski orač`, Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović)
Tamnica vremena, 1944.
Izabrane pjesme, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947.
Telegrafske basne, 1952. (2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2003.)
Lica i krajolici, 1954.
Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956.
Zagorski vinograd, 1958.
Noćno iverje, 1960.
Izabrane pjesme, uredio Dragutin Tadijanović ; izbor i pogovor Saša Vereš, Matica hrvatska, Zagreb, 1961.
Izabrani epigrami, Zora, Zagreb, 1963.
Drveni bicikl, Naša djeca, Zagreb, 1964.
Drveni klinci: izabrani epigrami, aforizmi i telegrafske basne, `August Cesarec`, Zagreb, 1973.
Crni kos: izabrane pjesme, Nolit, Beograd, 1974.
Odabrana djela Gustava Krkleca, knj. 1: Srebrna cesta: pjesme, knj. 2.: Žubor života: pjesme, knj. 3.: Lica i krajolici, knj. 4.: Pisma iz provincije, knj. 5.: Noćno iverje, knj. 6.: Majmun i naočari, Alfa, Zagreb, 1977.
Izbor iz djela, priredio Cvjetko Milanja, Riječ, Vinkovci, 2000.
Bog u noćnim ulicama, priredio Branko Maleš, Riječ, Vinkovci, 2007.
Nagrade
1944.: Antunovska nagrada
1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
Spomen
Prigodom stote obljetnice piščeva rođenja 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu spomen-ploču.
U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

Petar Dobrović rođen je u Pečuju 1890. godine. U rodnom mestu je završio cistercitsku gimnaziju a zatim je proveo godinu dana na Zanatsko-umetničkoj školi u Budimpešti. Godine 1909. upisao je slikarstvo na budimpeštanskoj Likovnoj akademiji. Studije je završio 1911. godine. Iste godine, kao stipendista akademije, proveo je godinu dana na praksi u letnjoj koloniji u Kečkemetu. Godine 1912. Dobrović odlazi u Pariz, gde se upoznaje sa aktuelnim umetničkim dešavanjima u umetničkoj prestonici tadašnjeg sveta. U Parizu se upoznao sa kubizmom, koji je imao uticaj na ovu ranu fazu njegovog stvaralaštva. Godine 1918. godine učestvovao je u pobuni pešadijskog puka u Pečuju gde je zatvoren, ali je uspeo da pobegne iz zatvora. Nakon Prvog svetskog rata, počinje da radi na razvijanju svog „monumentalnog stila“. Pod uticajem muzejske umetnosti i starih majstora, i u duhu struje povratka redu koja je tih decenija bila aktuelna u Evropi, Dobrović počinje da slika mitološke teme – Venere, Lede, Bahanalije. Iz tih godina je i njegova kompozicija Pokolj u Šapcu. Od 1921. do 1926. radio je kao nastavnik umetničke škole u Beogradu. Oko 1925. godine odlazi na Hvar, gde po prvi put u njegovim delima dolazi do nagoveštaja kolorizma koji će kasnije biti glavna karakteristika njegovog stila. Iste godine oženio se Olgom Hadži. Godine 1926. Dobrović odlazi u Pariz, a 1927. sa Konjovićem putuje na Azurnu obalu, a potom u Dalmaciju. U Dalmaciji konačno dolazi do ekspanzije njegovih boja u pejzažima koje sve intenzivnije počinje da slika. 30-ih godina putuje po Holandiji i Italiji, gde slika amsterdamske i venecijanske vedute. Učestvovao je u formiranju časopisa Danas, a redakciju ovog časopisa ovekovečio je i na svom najvećem platnu iz 1934. Godine 1937., zajedno sa Tomom Rosandićem i Milom Milunovićem bio je jedan od osnivača Državne umetničke akademije u Beogradu. 40-ih godina Dobrović je opet na Hvaru. Godine 1941., za vreme Drugog svetskog rata, sa porodicom se sklonio u Grocku. Preminuo je 1942. godine u Beogradu, od posledica srčanog udara.


Ex Yugoslavia (1910-1945) avant - garde covers. Constructivism Book Cover. Photomontage Book Covers.

Autor: Gustav Krklec
Izdavač: Vreme, Beograd
Izdanje: prvo / first
Godina: 1923
Uvez: meki s klapnom
Format: 14x20
Stranica: 94
KC


Predmet: 63204465
Vrlo retko u ponudi. Nove pesme 1920-1922., prvo izdanje - Vreme, Beograd 1923. godine. Naslovni list crtao Petar Dobrović.
Stanje dobro, unutra potpis prethodnog vlasnika.

Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. - Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća.
Gustav Krklec rodio se u mjestu Udbinja kraj Karlovca kao prvo dijete u obitelji Augusta i Hermine Krklec rođ. Wells. Djetinjstvo je proveo u Maruševcu, u Hrvatskom zagorju, što je ostavilo trajan trag u njegovu poetskom opusu. Gimnaziju je polazio u Varaždinu, Zagrebu i na Sušaku, a u Zagrebu je studirao filozofiju.
Drugi svjetski rat zatječe ga u Beogradu gdje doživljava bombardiranje grada, zatim se u rujnu 1941. godine preselio u Zemun. U Zemunu je radio kao državni činovnik i surađivao u listu Graničar sve do bombardiranja Zemuna, u ožujku 1944. godine. Bio je predsjednikom Veslačkog kluba Zemun. Nakon toga se sa suprugom Mirjanom nakratko preselio u Slankamen a kraj rata je dočekao u Samoboru. U rujnu 1945. godine u Zagreb dolazi i njegova supruga, te od tada Krklec živi i radi u Zagrebu sve do smrti 30. listopada 1977. godine.

Književno stvaralaštvo
Najvažniji dio Krklecova književnoga djela čine stihovi. Njegovo antologijsko pjesništvo konciznog, neposrednog i jasnog izraza očituje vedrinu i životnu radost, ali i metafizičku tjeskobu. Pisao je i eseje, kritike, putopise, feljtone i aforizme. Mnogo je prevodio, najviše s ruskoga, njemačkog, ali i sa slovenskoga i češkoga jezika. Krklec se bavio i takozvanom dnevnom kritikom. Posebno se ističu njegovi prijevodi Puškina, Prešerna i Brechta. Pod pseudonimom Martin Lipnjak napisao je niz kritičkih zapisa i eseja.

Djela
Nepotpun popis:

Lirika, Zagreb, 1919.
Grobnica: rapsodija u tri djela, Zagreb, 1919.
Srebrna cesta, 1921.
Beskućnici: roman izgubljenog naraštaja, 1921.
Nove pjesme, 1923.
Ljubav ptica, 1926.
Izlet u nebo, 1928.
San pod brezom, 1940.
Darovi za bezimenu, 1942. (Mladinska knjiga, Zagreb, 1991.)
Ranjeni galeb: pjesme šestorice, Naklada `Hrvatski orač`, Zagreb, 1942. (suautori Frano Alfirević, Salih Alić, Nikola Šop, Vlado Vlaisavljević i Ivo Balentović)
Tamnica vremena, 1944.
Izabrane pjesme, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947.
Telegrafske basne, 1952. (2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2003.)
Lica i krajolici, 1954.
Pisma Martina Lipnjaka iz provincije, 1956.
Zagorski vinograd, 1958.
Noćno iverje, 1960.
Izabrane pjesme, uredio Dragutin Tadijanović ; izbor i pogovor Saša Vereš, Matica hrvatska, Zagreb, 1961.
Izabrani epigrami, Zora, Zagreb, 1963.
Drveni bicikl, Naša djeca, Zagreb, 1964.
Drveni klinci: izabrani epigrami, aforizmi i telegrafske basne, `August Cesarec`, Zagreb, 1973.
Crni kos: izabrane pjesme, Nolit, Beograd, 1974.
Odabrana djela Gustava Krkleca, knj. 1: Srebrna cesta: pjesme, knj. 2.: Žubor života: pjesme, knj. 3.: Lica i krajolici, knj. 4.: Pisma iz provincije, knj. 5.: Noćno iverje, knj. 6.: Majmun i naočari, Alfa, Zagreb, 1977.
Izbor iz djela, priredio Cvjetko Milanja, Riječ, Vinkovci, 2000.
Bog u noćnim ulicama, priredio Branko Maleš, Riječ, Vinkovci, 2007.
Nagrade
1944.: Antunovska nagrada
1968.: Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo
Spomen
Prigodom stote obljetnice piščeva rođenja 23. lipnja 1999. godine, na pročelju kuće u Maruševcu u kojoj je hrvatski pjesnik proživio sretno djetinjstvo, Matica hrvatska u Varaždinu i Općina Maruševec postavile su mu spomen-ploču.
U varaždinskoj Gradskoj knjižnici nalazi se i spomen-soba Gustava Krkleca.

Petar Dobrović rođen je u Pečuju 1890. godine. U rodnom mestu je završio cistercitsku gimnaziju a zatim je proveo godinu dana na Zanatsko-umetničkoj školi u Budimpešti. Godine 1909. upisao je slikarstvo na budimpeštanskoj Likovnoj akademiji. Studije je završio 1911. godine. Iste godine, kao stipendista akademije, proveo je godinu dana na praksi u letnjoj koloniji u Kečkemetu. Godine 1912. Dobrović odlazi u Pariz, gde se upoznaje sa aktuelnim umetničkim dešavanjima u umetničkoj prestonici tadašnjeg sveta. U Parizu se upoznao sa kubizmom, koji je imao uticaj na ovu ranu fazu njegovog stvaralaštva. Godine 1918. godine učestvovao je u pobuni pešadijskog puka u Pečuju gde je zatvoren, ali je uspeo da pobegne iz zatvora. Nakon Prvog svetskog rata, počinje da radi na razvijanju svog „monumentalnog stila“. Pod uticajem muzejske umetnosti i starih majstora, i u duhu struje povratka redu koja je tih decenija bila aktuelna u Evropi, Dobrović počinje da slika mitološke teme – Venere, Lede, Bahanalije. Iz tih godina je i njegova kompozicija Pokolj u Šapcu. Od 1921. do 1926. radio je kao nastavnik umetničke škole u Beogradu. Oko 1925. godine odlazi na Hvar, gde po prvi put u njegovim delima dolazi do nagoveštaja kolorizma koji će kasnije biti glavna karakteristika njegovog stila. Iste godine oženio se Olgom Hadži. Godine 1926. Dobrović odlazi u Pariz, a 1927. sa Konjovićem putuje na Azurnu obalu, a potom u Dalmaciju. U Dalmaciji konačno dolazi do ekspanzije njegovih boja u pejzažima koje sve intenzivnije počinje da slika. 30-ih godina putuje po Holandiji i Italiji, gde slika amsterdamske i venecijanske vedute. Učestvovao je u formiranju časopisa Danas, a redakciju ovog časopisa ovekovečio je i na svom najvećem platnu iz 1934. Godine 1937., zajedno sa Tomom Rosandićem i Milom Milunovićem bio je jedan od osnivača Državne umetničke akademije u Beogradu. 40-ih godina Dobrović je opet na Hvaru. Godine 1941., za vreme Drugog svetskog rata, sa porodicom se sklonio u Grocku. Preminuo je 1942. godine u Beogradu, od posledica srčanog udara.


Ex Yugoslavia (1910-1945) avant - garde covers. Constructivism Book Cover. Photomontage Book Covers.

Autor: Gustav Krklec
Izdavač: Vreme, Beograd
Izdanje: prvo / first
Godina: 1923
Uvez: meki s klapnom
Format: 14x20
Stranica: 94
KC
63204465 Gustav Krklec - NOVE PESME (1. izd., 1923)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.