ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

DŽIN Dimitrije Pantelić-exlibris pisca *2657-N1*2020
- idejni roman -
izdanje Novi Sad, 1939.g
Tvrdi povez, 718 strana, ćirilica.format:23,5 x 16.5 cm, težina 1300.grama
Stanje - vrlo dobro 4 ,očuvana knjiga -nema ispisivanja i promena na stranicama-posveta i potpis autora
iz sadržaja- poglavlja
I.- Pod tuđinskim knutom
II.- Na bespuću
III.-Iskupljenje

Dimitrije Pantelić
Pripadanje svijetu malih i minornih, drugorazrednih i zanemarenih pisaca odredilo je Dimitriju Panteliću nezahvalno mjesto na dnu vrijednosne piramide hrvatske i srpske književne historiografije. Takvo mjesto uvjetovalo je nezainteresiranost književnih arbitara za njegovu literarnu ostavštinu s jedne i više no šturu biografiju s druge.
Oskudni životopisni podaci kazuju nam da je Pantelić rođen u banijskom selu Cerovljani kod Hrvatske Dubice 1895. i da je od 1905. do 1909. godine, zahvaljujući stipendiji koju je primao iz Zaklade Danila i Julke Banjanin iz Karlovca, polazio petrinjsku gimnaziju. Najveći dio života proveo je u Zagrebu radeći kao službenik. Nekoliko godina živio je u Parizu u krugu slikara Milivoja Uzelca i Mile Milunovića, a prema nekim navodima i sam se bavio slikarstvom. Život je završio u njemačkom koncentracijskom logoru Sajmište u Zemunu 1942. godine.

Nešto veću pažnju medija izazvao je Pantelićev opsežan roman Džin (1938., 1939.) o kojem je sam pisac izjavio sljedeće: ”Džin je inkarnacija sviju nas, u njemu je oštro izražena duša čitavog našeg naroda … U Džinu ja sam ocrtao sve duševne vrednosti i svu vrlinu našeg naroda. Uporedo sa Džinom koračaju tri njegova brata: Nebojša, Ivan i Andrej – Srbin, Hrvat i Slovenac. Ali dok svaki od ove trojice ima posebno obeležje, dok sva trojica imaju pored svojih osobina i po neku manu, dotle Džin stoji visoko iznad njih svojom vitalnošću, svojim umom i svojim iskrenim i inteligentnim delanjem…”6
Svojim objašnjenjem o tome kako je Džin nositelj perspektive za čitavo čovječanstvo, kako on ”korača i ide napred preko Srpstva kroz Jugoslavenstvo Sveslovenstvu, krajnjem i najvišem cilju” i kako ”preporođaj čovečanstva, o kome se mnogo govori i piše, neće doneti stari preživeli narodi sa Zapada” jer će ih ”u gordom zamahu pregaziti jednog dana snažna i zdrava slovenska rasa” koja je ”jedini elemenat na kome ćemo bazirati veliko čovečanstvo, puno duše i srca”,7 Pantelić se je praktički odmakao od Nietzscheovog filozofijskog nauka o nadčovjeku i približio avangardnim zenitističkim idejama Ljubomira Micića o antropološkoj figuri balkanskog barbarogenija koji bi trebao duhovno preporoditi i osnažiti dekadentnu zapadnu Evropu i njezine umorne intelektualce.