Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
ISBN: xxx

NARODNA STARINA - KNJIGA I - uredio: dr Josip Matasović u Zagrebu 1922. Tvrd povez, 354strane, ilustrovano
sadržaj:
- Bogović Mirko: ABECEDA I AZBUKA
- Bojničić Ivan dr: OPREMA JEDNE HRVATSKE VELIKAŠICE XVI STOLJĆA
- Bulat Petar dr: PROSTONARODNA FILOZOFIJA O DUŠI
- Bulat Petar dr: PUČKO PRAZNOVJERJE I MITOLOGIJA
- Cvjetković Božo dr: CRKVA SV. SPASA U DUBROVNIKU - DUBROVNIK I SV. LIGE (1538-1570)
- Čubranović Andrija: PRELICE
- Filipović Ivan: Nješto priateljam i nepriateljem naših starinah
- Gavazzi Milovan dr: IZ MATERIJALNE KULTURE
- Gavazzi Milovan dr: ETNOGRAFSKE AKVIZICIJE
- Gavazzi Milovan dr: KINEMATOGRAFSKO SNIMANJE NAŠIH NARODNIH OBIČAJA
- Gavazzi Milovan dr: TKANJE TKANICA OSOBITOM SPRAVOM U POSAVINI
- Gavazzi Milovan dr: `STATIVICE ZA PRANŽDE` IZ SLAVONIJE
- Heneberg V.: LIKA PRIJE HACQUETOVIH PUTOVANJA
- Hrčić Fran: KLUKOVO
- Iveković Ć. M.: I. JUGOSLOVENSKI ARHEOLOŠKI KONGRES
- Iveković Ć. M.: ZNAČAJKA GRADITELJSTVARANOGA SREDNJEGA VIJEKA U DALMACIJI
- Kreševljaković Hamdija: IZ BOSANSKE TRGOVINE XIX STOLJEĆA
- Laszowski E.: PASKVIL O ZAGREBAČKIM GOSPOĐAMA
- Mantuani Josip dr: DJELOVANJE LJUBLJANSKOGA MUZEJA
- Markovac Marijan: SLAMNA KAPA S OGLEDALI
- Matasović Antun: SLAVONSKE GRANIČARSKE TIKVICE
- Matasović Josip dr: NEKOLIKO DAGUERREOTYPIJA
- Matasović Josip dr: SLIKARIJE STJEPANA MARJANOVIĆA
- Matasović Josip dr: STARI I STARINSKI ZAGREB
- Nagy Jos. dr: DIPLOMATSKA KRITIKA
- Nagy Jos. dr: NAŠE ARHIVALNO PITANJE DO KONCA G. 1922.
- Petković Vlad. R. dr: NARODNI MUZEJ U BEOGRADU
- Petković Vlad. R. dr: PETROVA CRKVA KOD NOVOG PAZARA
- Rakovec Dragutin: DNEVNIK (1842 i 1843) PRIOPĆILI E. LASZOWSKI I DR V. DEŽELIĆ ST.
- Rešetar Milan dr: STARI DUBROVAČKI TEATAR
- Schneider Artur dr: JEDNA STARA FRANCUSKA BALADA U HRVATSKOM ZAGORJU
- Syabo Gjuro: KALEŽI U NAŠIM CRKVAMA
- Syabo Gjuro: MONSTRANCE I KADIONICE U NAŠIM CRKVAMA
- Syabo Gjuro: O HRVATSKIM ZBIRKAMA I SABIRAČIMA
- Šilović Slade R.: STARO KAZALIŠTE U TROGIRU
- Šišić Ferdo dr: RIMSKA UPRAVA U DALMACIJI I PANONIJI
- Tkalčić Vladimir: ETNOGRAFSKI MUZEJ U ZAGREBU
- Zega Nikola: ETNOGRAFSKI MUZEJ U BEOGRADU U 1922. GODINI
- Župančić Niko dr: BELA SRBIJA
- Župančić Niko dr: TRAGOM ZA PELAZGIMA

Narodna starina, časopis za povijest kulture i etnografiju Južnih Slavena. Časopis izlazio od 1922. do 1935. (često se događalo da su neki brojevi tiskani kasnije, a sv. 9, 12, 13, 15 nisu objavljeni). Edicija ima ukupno objavljen 31 svezak. Pokretač i gl. urednik Josip Matasović. N. S. je izlazila u vrlo teškim financijskim i organizacijskim uvjetima bez državnih donacija i nakladi od 300 primjeraka. Od 19. sveska (1929.) časopis je postao glasilom Muzeja grada Zagreba, a kasnije su mu potporu pružili Etnografski muzej i Grafička zbirka grada Zagreba. Na početku izlaženja N. S. se predstavljala kao «nepovremeni časopis za povijest kulture i etnografiju južnih Slovjena».
Matasovićev urednički rad na časopisu N. S. je novost u hrvatskoj historiografiji jer je i prije pojave glasovitih svjetskih historiografskih škola i pravaca u hrvatsku historiografiju uvodi moderne koncepte. Značaj N.S. je što se ona istovremeno obraćala historiografskoj avangardi i široj publici. Svaki svezak je podijeljen u dva dijela. Prvi dio čine veći znanstveni i stručni članci te izvadci iz građe, dok drugi dio obuhvaćaju brojni manji prikazi, recenzije i vijesti. Po raznovrsnosti priloga s područja povijesti svakodnevice, kulturne povijesti, etnografije i povijesti umjetnosti, kao i vrsnoći suradnika, ubraja se u najbolje hrvatske časopise za kult. povijest. Među suradnicima važnije su priloge dali Đuro Szabo, Milovan Gavazzi, Ćiro Truhelka, Milan Rešetar, Hamdija Kreševljaković, Josip Nagy, Vladoje Dukat, Vladimir Mažuranić, Franjo Fancev, Emil Laszowski, Lujo Vojnović, Grga Novak i drugi. N. S. je pokazala da je hrvatska historiografija u 20-tim i 30-tim godinama 20. stoljeća bila ne samo inovativna nego i sposobna izaći iz uobičajenih okvira poimanja prošlosti i okrenuti se novim temama i izvorima.