Tematika: Ostalo
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

Stanje: Dobro.
Pečat, obe korice su prisutne. Korice su odvojene, mogu se lako spojiti, ali to nije urađeno da ne bi kasnije bilo problema sa skidanjem lepka kod eventualnog koričenja.

Autor Popović, Jovan Sterija
Naslov Jovana S. Popovića Milobruke
Ostali naslovi Milobruke
Vrsta građe kratka proza ; odrasli, opšte (lepa književnost)
Jezik srpski
Godina 18??
Izdavanje i proizvodnja Pančevo : Braća Jovanović, [18??] (u Pančevu : Braća Jovanović)
Fizički opis 53 str. ; 16 cm
Zbirka Narodna biblioteka Braće Jovanovića ; sv. 215
Dela Jovana Sterije Popovića ; 3



Braća Jovanovići iz Pančeva, Kamenko (1845-1916) i Pavle (1847-1914), obojica trgovci, ali i predani nacionalni radnici. Osnovali su u Pančevu najpre srpsku štampariju, a potom i knjižaru koja je počela s radom 1872. godine. Otvaranje ove knjižare pozdravila je `Zastava`, a nekoliko meseci kasnije u `Pozorištu` Antonija Hadžića čitamo:

Braća Jovanovići u Pančevu otvorili [su] novu knjižaru koja će se starati da sve naše potrebe podmiri i da osim toga izdaje i dobra dela koja će narodu i narodnoj prosveti od koristi biti. Tim radom svojim steći će braća Jovanović priznanja i zahvalnosti u sadanjeg i potonjeg naraštaja, ako u tom svom plemenitom poduzetku i istraju.

Nova knjižara je – veli dalje anonimni autor – `i u ovo kratko vreme svoga opstanka pokazala da je pošla dobrim putem koji će na bolje okrenuti naše književne prilike`.

Godine 1879. knjižara je objavila stoti naslov. Tim povodom objavila je katalog sa danas dragocenim predgovorom, iz kojeg doznajemo:

Davno je tome kako u nama potiče želja za srpskom knjižarom. Kako je srpska književnost kitajskim zidom na onu i ovu stranu podeljena bila, te obično književni proizvodi onostrani ovde, a ovostrani tamo nepoznati ostajahu, to bacismo svoj pogled na Srbiju, da odande na izjednačenju srpske knjige, rasturajući sve podjednako, poradimo [...]. Tek 1872. god. pođe nam pri razvojačenju Krajine za rukom da stvorimo svoju davnašnju zamisao.

Mi se morasmo osloniti jedino na naše poznavanje kako naroda, njegove okolnosti i otud proističući potreba, tako i srpske književnosti. Stoga uložismo sav trud i znanje. Širili smo veru u mogućnost takvog rada, i dizali, i krepili [...] volju.

Najambiciozniji projekat ove knjižare, međutim, dolazi na sam kraj decenije. Od 1. oktobra 1880. braća Jovanović su pokrenula `Narodnu biblioteku` koju je uređivao Đorđe Popović-Daničar (1832-1914), a u kojoj je svakih četrnaest dana izlazila po jedna sveska, odnosno godišnje po jedno kolo od 24 sveske. Polovinu dęla iz ove biblioteke činila su srpska, jednu četvrtinu slovenska, a drugu neslovenska. Do 1895. godine, kada je prestala da izlazi, `Narodna biblioteka` je narasla na celih 216 svezaka i tako, vrednošću i količinom objavljenih dela, dala uistinu znatan doprinos kako domaćoj originalnoj, tako i prevodnoj književnosti.

Pančevačka `Narodna biblioteka` braće Jovanovića kod nas je prvi primer `ciljanja` na najšire slojeve čitalačke publike. Time se, iako je još uvek postojao institut pretplate, ipak prezentirala gotova knjiga, ona koja se prema Stojanu Novakoviću pušta `sama u svet tražeći čitaoce`, a koja istovremeno svojim kvalitetom započinje (večitu i neravnopravnu) bitku sa `prostonarodnom`, trivijalnom književnošću. `Narodna biblioteka` bi se tako mogla odrediti kao projekat masovne knjige za tržište, `knjige za narod`.