Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1900 - 1949.
Autor: Domaći
Tematika: Istorija
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski
Komisijonalna naklada Mirka Breyera
Zagreb, 1921.
RETKO!
pitanje činovništva, afera radić, afera komunista, zabrana izvoza stoke iz hrvatske u inozemstvo, afera zagorac...
dobro očuvano kao na slikama
Potočnjak, Franko, hrvatski političar i publicist (Novi Vinodolski, 2. VIII. 1862 – Zagreb, 18. I. 1932). Nakon studija prava u Zagrebu radio kao sudski službenik do 1887., kada je otvorio odvjetnički ured u Svetom Ivanu Zelini. God. 1896–97. u Zagrebu je uređivao list Hrvatska domovina, glasilo Stranke prava. Njegovim zauzimanjem za udruživanje oporbe bila je stvorena izborna koalicija Folnegovićeve stranke prava (matice Stranke prava) i Neovisne narodne stranke pa je 1897. bio izabran za poslanika u Hrvatski sabor, ali je zbog kritike Khuenova režima bio isključen sa saborskih sjednica. God. 1898. zajedno s E. Barčićem pokrenuo je almanah Napredne omladine Narodna misao, kojemu je bio glavni urednik, a u kojem se zauzimao za hrvatsko-srpsko jedinstvo. Zbog političkih zbivanja 1903. bio je uhićen te mu je bilo oduzeto pravo obavljanja odvjetničke prakse, a pošto je 1906. ponovno otvorio odvjetnički ured u Zagrebu, bio je biran u Hrvatski sabor i zajednički hrvatsko-ugarski sabor 1906–07. Smatrajući politiku Hrvatsko-srpske koalicije pasivnom i oportunističkom, povukao se 1908. iz političkoga života i u Crikvenici otvorio odvjetnički ured. Snažniju političku djelatnost započeo je ponovno početkom I. svjetskoga rata, kada se priključio Jugoslavenskomu odboru u Rimu i 1915. u Chicagu organizirao iseljenički kongres, koji je donio rezoluciju o ujedinjenju Hrvata, Srba i Slovenaca s područja Monarhije s Kraljevinom Srbijom. Iste godine predao je predsjedniku srpske vlade N. Pašiću memorandum o centralističkom i unitarističkom uređenju buduće zajedničke države. God. 1916. sudjelovao je u osnivanju jugoslavenskih dobrovoljačkih odreda u Odesi, gdje je uređivao list Slovenski jug. Na Pašićev poziv sudjelovao je 1917. u radu Krfske konferencije i u donošenju Krfske deklaracije. God. 1920. bio je imenovan podbanom Hrvatske, ali je nakon pada vlade S. Protića dao ostavku. Od 1922. do umirovljenja 1924. bio je državni odvjetnik. Značajnija djela: Šta ćemo i kako ćemo (1905), Iz mojih političkih zapisaka (1914), Iz emigracije (I–IV, 1919–27), Malo istine iz naše nedavne prošlosti (1921), Rapalski ugovor (1921), Kobne smjernice naše politike spram Italije (1925), Gdje smo to mi i na čemu smo? (1927), Moja posljednja (1928).