ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1850 - 1899.
Autor: Domaći
Tematika: Književnost
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Jezik: Srpski

PERSA-žalostna igra u V.čina-Ferdo Becić 1876. *1550.
Persa : žalostna igra u pet čina / napisao Ferdo Becić (Fedor Brestov) prema svojoj pripoviesti `Persa` tiskanoj u Viencu godine 1876.
Zagreb : Tisak i naklada akadem. knjižare L. Hartmana (Kugli i Deutsch), 1890.g.
tvrd povez ,124 str. ; 18 cm x 12,5 cm
- dobro očuvana -nema ispisivanja-
Becić, Ferdo, prozaist i dramski pisac, vojno lice i političar
Przemysl, Poljska, 15. travnja 1844. - Zagreb, 27. siječnja 1916.
Pisao je pod pseudonimom Poljak Rustenbržki, Fedor Brestov. Podrijetlom iz slavonske graničarske obitelji kojoj je 1805. podijeljeno plemstvo i pridjevak „Rustenberški“. Otac Ferdo bio je časnik, a majka Poljakinja Agneza Woisztarowicz. Osnovnu školu polazio je u Lavovu i Novoj Gradiški, prva četiri razreda gimnazije kod franjevaca u Slavonskoj Požegi (do 1863.), a peti i šesti u Zagrebu (do 1885.). Školovanje je završio u bečkom Zavodu za krajiške upravitelje gdje je položio tečaj za upravne činovnike (1867.). Od tada je službovao kao poručnik krajiške uprave u brodskoj i gradiškoj pukovniji (Lipovljani i Nova Kapela), a 1871. postavljen je za financijskog perovođu pri General komandi. Od 1881. je tajnik u Zemaljskom financijskom ravnateljstvu u Zagrebu, od 1887. kotarski je predstojnik u Novoj Gradiški i Vukovaru, a od 1895. je službovao u Zemaljskoj vladi u Zagrebu, a dvije godine kasnije umirovljen je.
Književni rad započeo je pjesmama 60-tih god. XIX. st. kao gimnazijalac. Becić je pisao pjesme na njemačkom i hrvatskom jeziku. Objavljivao je u zagrebačkom časopisu Naše gore list , Vijencu , Braniku, Obzoru, Dom i sviet , Nada, Narodne novine, Prosvjeta, Hrvatska smotra. Prvi prozni prvjenci oslanjaju se na tradiciju hrvatske hajdučko-turske novelistike. Zainteresiran ponajprije za trivijalne pripovjedne obrasce, Becić je pridonio stvaranju domaće čitateljske publike.
U rukopisu su ostali romani: Kakva sjetva takva žetva, Vukodlak (sa započetom dramatizacijom) i Stari anđeo. Gotovo sva njegova djela prevedena su na češki.
Popularne članke o gospodarenju i umjetnom ribogojstvu objavio je u Obzoru, Narodnim novinama, Lovačko-ribarskom viestniku, Hrvatskoj smotri, Pučkoj prosvjeti i listu Neues Tagblatt, a okušao se, s manje uspjeha, i na tehničkim izumima.